Investigativno novinarstvo u Hrvatskoj: resursi, izazovi i rezultati
Hrvatska se na Press Freedom Indexu 2024. nalazi na 39. mjestu od 180 zemalja — napredak u odnosu na 2019. godinu, ali s regresiom u dva ključna pokazatelja: ekonomska sigurnost novinara i transparentnost vlasništva medija.
Investigativno novinarstvo u Hrvatskoj funkcionira u složenom ekosustavu — između malobrojnih redakcija koje imaju resurse za dugotrajna istraživanja, rastuće mreže neovisnih novinara i stalne financijske nesigurnosti koja otežava sustavni rad. Ova analiza mapira stanje istraživačkog novinarstva u 2024. godini.
Tko radi investigativno novinarstvo u Hrvatskoj?
Na temelju pregleda objavljenih istraživačkih priča u 2023. i 2024. godini identificirali smo ključne aktere:
| Medij/organizacija | Profil | Istraživačke priče (2023.) |
|---|---|---|
| BIRN Hrvatska | Neprofitna mreža | 34 |
| H-Alter | Online medij | 28 |
| Jutarnji list (istraž. odjel) | Dnevni list | 22 |
| Nacional | Tjednik | 19 |
| Slobodna Dalmacija | Regionalni dnevnik | 14 |
| Slobodni filozofski | Online medij | 11 |
Pravo na pristup informacijama — alat ili iluzija?
Zakon o pravu na pristup informacijama (ZPPI) formalno je jedno od prava novinara, ali u praksi ga prati niz prepreka. Prema Povjerenici za informiranje, u 2023. godini zaprimljeno je 4.218 zahtjeva za pristup informacijama. Od toga je 38% odbijeno ili je korisnik primio nepotpun odgovor.
Novinari s kojima smo razgovarali navode sistemske obrasce izbjegavanja: kašnjenja s odgovorom dulja od zakonskog roka (koja automatski ne uzrokuju sankcije), prevelika traženja za plaćanjem naknade troškova i arbitrarno određivanje informacija kao "poslovnih tajni".
"ZPPI je na papiru izvrstan zakon. U praksi je to maraton papirologije i strpljenja koji si mogu priuštiti samo redakcije s punim radnim vremenom i pravnom podrškom."— Petar Lončarević, investigativni novinar, BIRN Hrvatska
Ekonomska sigurnost novinara: prekarnost kao norma
Istraživanje koje smo proveli u suradnji s Hrvatskim novinarskim društvom (HND) obuhvatilo je 214 novinara. Rezultati su zabrinjavajući: 44% novinara radi na osnovu ugovora o djelu ili honorarno (bez stalnog radnog odnosa), a prosječna bruto plaća novinara iznosi 1.340 eura — 23% ispod prosjeka u sektoru usluga.
44% novinara nema stalni ugovor o radu — radi honorarno ili po ugovorima o djelu.
68% novinara izjavilo da je u prošloj godini doživjelo pritisak na uređivačku politiku.
Zaštita izvora i digitalna sigurnost novinara
U digitalnom okruženju zaštita povjerljivih izvora postaje tehnički izazov koji nadilazi tradicionalnu novinarsku diskreciju. Metapodaci telefonskih poziva, e-mail komunikacija i lokacijski podaci mogu odati identitet izvora čak i kad je sadržaj komunikacije zaštićen.
Manje od 20% hrvatskih novinara sustavno koristi enkriptirane alate za komunikaciju s izvorima (Signal, ProtonMail, SecureDrop). Kamoran u suradnji s EFF-om (Electronic Frontier Foundation) razvija besplatni program digitalne sigurnosne edukacije za novinare.
Strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja (SLAPP)
SLAPP (Strategic Lawsuit Against Public Participation) tužbe postaju sve češći alat zastrašivanja novinara i nezavisnih medija u Hrvatskoj. Europska komisija je 2022. uvela Anti-SLAPP direktivu koja je transponirana u hrvatsko zakonodavstvo, no mehanizmi rane identifikacije zloupotrebnih tužbi još nisu operativni.
Zaključak
Investigativno novinarstvo u Hrvatskoj živi — ali u uvjetima koji ne odgovaraju njegovoj društvenoj važnosti. Postoje predani novinari i urednici, postoji publika koja želi dubinski sadržaj, postoji zakonski okvir. Ono što nedostaje je sistemska podrška: stabilno financiranje, funkcionalni ZPPI, zaštita od SLAPP-a i bolja digitalna sigurnost.
