Ivana Petrović: "Televizija nije umrla — ona se transformira, i to bolno"
Razgovarala: dr. sc. Ana Marković | Zagreb, studeni 2024.
Ivana Petrović provela je 22 godine u novinskom uredu HRT-a, od reporterke do urednice informativnih emisija. S njom smo razgovarali o tome što znači voditi novinarstvo javne televizije u eri TikToka, kratkih videa i fragmentirane pažnje.
Kamoran: HRT se u posljednjih pet godina suočava s konstantnom kritikom publike — s jedne strane optužbe o pristranosti, s druge strane da nije dovoljno suvremena televizija. Kako nosite tu kritiku iznutra?
Ivana Petrović: Kritika je sastavni dio javnog servisa — ako ti svi govore da si savršen, nešto si pogriješio. Problem nije kritika nego njezina paušalnost. Kad neka politička strana kaže da smo pristrani, to ne znači da jesmo — to znači da nismo njihov megafon. Kad pak mlada publika kaže da smo dosadni, to je ozbiljniji signal jer sugerira format, ne sadržaj. Na to trebamo reagirati.
Kako reagirate na pitanje formata?
Unutar institucije to je uvijek trom proces. Digitalna transformacija HRT-a je stvarna, ali nije ni brza ni laka. Imamo 130 novinara u informativnoj redakciji koji su odlični u svom poslu, ali koji su navikli na Dnevnik u 19:30 kao mjerilo uspjeha. Uvesti kratki video, vertikalni format, storytelling za Instagram — to nije samo tehnička promjena, to je promjena identiteta. A identitet se ne mijenja overnight.
"Javna televizija ne smije biti cool — mora biti pouzdana. Ali biti pouzdan u 2024. znači biti tamo gdje je publika, na formatima koje razumije."— Ivana Petrović, urednica HRT informativnog programa
Govori se o krizi televizije. Vjerujete li u dugoročni opstanak linearne televizije?
Linearna televizija kakvu znamo — da sjedite i čekate dnevnik — to sigurno gubi publiku i to ne može zaustaviti ništa. Ali televizija kao produkcijska kuća koja kreira autorski, kvalitetni sadržaj? To ne umire. Ono što umire je pasivna konzumacija raspoređena prema broadcast rasporedu. Aktivna, namjerna konzumacija dokumentarnih serija, dubokih intervjua, kompleksnih reportaža — to raste.
Kako utječe generativna AI na vašu redakciju?
Imamo formalni protokol — AI alate koristimo kao pomoć u pretraživanju arhiva, prijevodima i pripremi pitanja za intervjue. Ne za pisanje završnih tekstova koji idu u eter. Razlog nije sentimentalan — razlog je odgovornost. Kad AI pogriješi, odgovornost je urednikova. Dok god tako stoji, ja moram znati što je u tekstu i moći to braniti.
Što biste rekli mladom čovjeku koji danas želi postati televizijski novinar?
Rekla bih: nauči pričati priče. Ne nauči pravilno čitati teleprompter — to se može naučiti za tjedan dana. Nauči prepoznati gdje je priča, nauči razgovarati s ljudima koji ti ne žele reći ništa, nauči biti čovjek u priči, ne samo format. Tehnologije dolaze i odlaze. Taj instinkt za pričom — to ostaje.